top of page
Anchor 14

“Kahungunu, kua aua atu e tāria ana kia huri mai koutou ki te reo, ā, kua huri mai koutou, me mihi i tērā āhua”. Nā Tīmoti Kāretu ēnei kupu nei i whakatakoto i tana kauhau ki te marea i tae ake ki Te Pō Tuku Tohu Reo Māori a Ngāti Kahungunu i tū ki Heretaunga i te 17 o ngā rā o Aperira 2015. Neke atu i te 500 ngā tāngata i tae atu ki te whakanui i ngā kaiwhiwhi o ngā tohu e 17. Whakamīharo kē atu ana ki te tokomaha i pōī atu i runga i te aroha nui ki te reo Māori ka tahi, me ōna Kahungunutanga ka rua.

 

I te tīmatanga o te pō, i maumaharatia ētahi o ngā tino toa o te reo Māori kua hinga i roto i ngā tau e rua mai i te pō tuku tohu reo tuatahi a Ngāti Kahungunu i te tau 2013. Ko ngā mea i whakamihia, ko Graeme Hunkin, hoa rangatira o Liz Hunkin, ko Marcia Matiaha, pou nō ngā kōhanga reo o te Wairarapa, Te Rūrere Rangihau, pou nō Te Ataarangi me Te Wānanga Whare Tapere o Takitimu i ōna wā, John Harmer, pou nō Te Whare Takiura o Te Aho a Māui, Materoa Haenga, pou nō Te Whare Takiura o Te Aho a Māui me ngā kura reo, tae noa ki te kuia pakeke nei o Ngāti Naho, kua aua atu e noho ana ki roto o Ngāti Kahungunu, a Wairukuruku (Tata) Maere. Ka tika kia āta whakamānawatia tēnei hunga nei, inā te nui o tā rātau whakapau i ō rātau kaha ki te reo Māori i te wā o te ora. Hai ōku rangatira, moe mai rā i te aunga o te moe.

 

I āta whakanuitia hoki ētahi atu tino toa o te reo, ā, i whakawhiwhia ngā tohu e toru ki ngā whānau o tēnei tokotoru nei: Tama Huata rātau ko Te Kēnana Wī Te Tau Huata, ko Apikara Rārere. Nō te Pēpuere o tēnei tau nei a Tama Huata i poroporoakitia ai, ā, i riro i a ia te tohu e kīia nei “Te Kete Aronui o Ngā Toi” hai whakamānawa i āna mahi hāpai toi Māori i roto i ngā tau toru tekau neke atu. I whakawhiwhia hoki ngā tohu e rua e kīia nei “Te Kuru Pounamu o Te Reo” ki ngā whānau o Apikara Rarere rāua ko Te Kēnana Wī Te Tau Huata. He pou a Apikara nō Te Reo Irirangi o Ngāti Kahungunu, ā, ko tōna reo kai te rangahautia hai tohu i ngā ‘Ngāti Kahungunutanga’ me ngā ‘Rongomaiwahinetanga’ o te reo Māori. Mō Wī Huata, kua tata te 25 ngā tau mai i tōna matenga, ka mutu kai te rangona tonutia āna whakatau-ā-kī, āna kupu, āna waiata, āna haka, āna mōteatea, āna tauparapara, āna karakia i runga i ngā marae maha o te iwi tae noa ki te ao whānui tonu. E mihi ana ki ngā whānau o te tokotoru nei i tae manomano mai ki te whakarangatira i ēnei whakawhiwhinga. 

 

Kai hea mai tēnei kaupapa nei hai whakatiketike i tēnei hunga e noho ake nei hai iho pūmanawa mā te hunga e kaingākau ana ki te reo Māori. Tēnā rā koutou e kōrero nei, e whakamahi nei, e whakakake nei, e whakatairanga nei i tō tātau reo rangatira, mā tātau katoa ia e ora ai. Ngā mihi nui ki a koutou katoa. 

 

To know more about the winners, please click on the appropriate category. 

 

Categories and winners

 

Te Whakaihuwaka o Te Reo Māori - Rōpata Hepi

Ngā Tohu Kaiwhakaako Reo Māori (Rūmaki Māori) - Georgina Kīngi

Ngā Tohu Kaiwhakaako Reo Māori (Auraki) - Marino Tiuka

Ngā Rōpū Whakaako i Te Reo Māori - Te Ūranga Waka (EIT)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Te Hapori Whānui - The Wairoa Star

Te Kaiwhakatairanga i Te Reo Māori - Pourerere Marae

Te Tira Hou o Te Reo Māori (Rangatahi) - Josh Rakatairi

Te Manu Pāpāho - Derek Fox

Te Kete Aronui o Ngā Toi (Arts) - Tama Huata

Te Ahorangi o Te Kupu (Teacher) - Hīria Tūmoana

Te Tahito o Te Reo Māori (Tāne) - Enoka Munro

Te Tahito o Te Reo Māori (Wahine) - Naina Buxton

Te Kaikōkiri o Te Reo Māori - Pōrangahau Marae

Te Kahukura o Te Reo Māori - Rangihaereroa Te Rupe

Te Āwhiorangi o Te Reo Māori - Dr. Joseph Te Rito

Te Kuru Pounamu o Te Reo (Wahine) - Apikara Rarere

Te Kuru Pounamu o Te Reo (Tāne) - Canon Wi Te Tau Huata

 

Ko Hikurangi te maunga,

Ko Ōtātara te pā tūwatawata,

Ko Tūtaekurī te awa,

Ko Te Ara o Tāwhaki te whare,

Ko Ngā Ara Tūmanako te whare mātoro,

Ko Te Ūranga Waka te whare whakaute manuhiri.

 

Kua neke atu i te 30 ngā tau a Te Ūranga Waka e whakaako ana i te reo Māori, ka mutu, e hia mano tauira kua ako ki te kōrero Māori i reira. He rite tonu te tonoa o ngā kaiwhakaako ki ngā kaupapa whakapakari reo pēnei i ngā kura reo. He nui tonu ngā kaiwhakaako kua puta hai ika-ā-whiro i Te Panekiretanga o Te Reo. He kura tēnei e aro nui ana kia kounga ai te reo Māori kai te whāngaitia. He kaha hoki tā rātau rangahau i ngā Ngāti Kahungunutanga o te reo

Anchor 22
bottom of page