top of page

NGĀ TOHU REO MĀORI A NGĀTI KAHUNGUNU 2019

29 ME TE 30 O HERETURIKŌKĀ 2019 (KA WHAKAHAERENGIA I TE TAHA O TE REO KI TUA)

  

Kai te tū anō tēnei kaupapa whakahirahira ki Clubs Hastings, ki Heretaunga ā te 29 me te 30 o Hereturikōkā 2019. Tekau katoa ngā wāhanga i tēnei tau, ā, kai raro iho nei ko ngā whakamahukitanga.

 

Kia kaha koutou ki te tuku mai i ā koutou tono kia pai ai te whakanuitanga o te hunga e whakapau kaha nei ki tō tātau reo ki roto o Ngāti Kahungunu. Kai hea mai tēnei kaupapa nei hai whakatiketike i tēnei hunga e noho ake nei hai iho pūmanawa mā te hunga e kaingākau ana ki te reo Māori. Tēnā rā koutou e kōrero nei, e whakamahi nei, e whakakake nei, e whakatairanga nei i tō tātau reo rangatira, mā tātau katoa ia e ora ai.

 

Ngā mihi nui ki a koutou katoa. 

 

Ngā wāhanga:

 

1. Te Hapori Whānui (Community) - Kai Cuppa Waka

Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te rōpū whakaihuwaka o te reo Māori o roto i te hapori whānui Ngāti Kahungunu, arā, ko rātau tēnā:

  • E whakapau kaha nei kia eke te reo Māori ki roto i te hapori.

  • E whakapeto ngoi nei ki te whakatairanga i te reo Māori.

 

2. Te Whānau Whakaihuwaka (Inter-generational) - Ngāti Te Korou

Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te whānau whakaihuwaka o te reo Māori o roto i Ngāti Kahungunu, arā, ko rātau tēnā:

  • E whakapeto ngoi nei kia noho ko te reo Māori hai reo tuatahi, ā, hai reo matua ki roto i te kāinga.

  • E whakaheke mōtuhi nei kia pakeke mai ā rātau tamariki ki te reo Māori, ā, kia tangata whenua te reo ki roto i te kāinga.

  • E whakaheke werawera nei kia whakarauoratia te reo Māori.

  • He iho pūmanawa ki ngā kaimanako i te reo, ā, he tino kaha anō hoki ki te whakatairanga i te reo Māori i waenga i te hapori, i te kura, i te whānau, i te marae me te hapū.

 

3. Te Tira Hou o Te Reo Māori (Rangatahi) - Tawhirimakea Karaitiana

Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te rangatahi whakaihuwaka o te reo Māori o roto i Ngāti Kahungunu, arā, ko ia tēnā:

  • E whakapeto ngoi nei kia nui kē atu te kōrerongia o te reo Māori i roto i te kura, i ngā whakanōhanga tāngata, i te hapori, i te marae, i te hapū rānei.

  • E whakaheke mōtuhi nei kia pakari ake tōna anō reo,  i tua atu rā i ngā mahi tonu kua whakaritea kētia nā e tōna kura, kua whakatakotongia rānei e te whakanōhanga mātauranga.

  • He iho pūmanawa ki ngā kaimanako i te reo, ā, he tino kaha anō hoki ki te whakatairanga i te reo Māori i waenga i te hapori, i te kura, i te whānau, i te marae me te hapū.

 

4. Te Manu Pāpāho (Broadcasting) - Pōtiki Keepa

Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te whakaihuwaka o te reo Māori o roto mai i ngā mahi pāpāho, i Ngāti Kahungunu, arā, ko ia tēnā:

  • I kōkiri nei i ngā kaupapa tāpua reo Māori i waenga i te hapori, i ngā whānau, i ngā marae, i ngā mahi pāpāho rānei.

  • E kaha kōkiri nei i ngā kaupapa whakawhanake reo mā roto mai i ngā mahi pāpāho.           

                 

5. Te Kete Aronui o Ngā Toi (Arts) - Hinewehi Mohi

Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te whakaihuwaka o te reo Māori o roto mai i ngā mahi Toi, i Ngāti Kahungunu, arā, ko ia tēnā:

  • I kōkiri nei i ngā kaupapa tāpua reo Māori i waenga i te hapori, i ngā whānau, i ngā marae, i ngā mahi Toi rānei.

  • E kaha kōkiri nei i ngā kaupapa whakawhanake reo mā roto mai i ngā mahi Toi.                           

 

6. Te Ahorangi o Te Kupu (Teacher) - Parekura Rohe-Belmont

Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te Ahorangi o te kupu (e whakaako tonu ana, kua heke iho rānei i tana tūranga kaiwhakaako) o roto o Ngāti Kahungunu nei, arā, e:

  • Angitū ana ngā mahi reo Māori a ana ākonga.

  • Whakamahia ana ngā momo rautaki, ngā momo waihanga whakaako hoki hai kawe i te reo.

  • Tae tinana atu ana ki ngā kaupapa whakapakari reo Māori, ki ngā kaupapa whakawhanake pūkenga whakaako reo rānei.          

                 

7. Te Tahito o Te Reo Māori (Kaumātua) – Kotuku Tomoana & Ruiha Woodward

Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te tautōhito o te reo (koroua mai, kuia mai), o roto o Ngāti Kahungunu, arā, e:

  • Whakatangetange riaka ana ki te whakarauora i te reo o roto i te hapori, i te whānau, i te hapū, i te marae, i te iwi rānei.

  • E kōkiri ana i ngā kaupapa tāpua reo Māori i roto i te hapori, i ngā whānau, i ngā marae, i ngā hapū rānei.

  • Atawhai, e taunaki ana i ngā kaupapa e tū tangata ai ā tātau rangatira o āpōpō.

  • Mātau ana ki te reo Māori. 

 

8. Te Kaikōkiri o Te Reo Māori (Marae) - Raina Ferris

Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te marae e kōkiri ana i te oranga tonutanga o te reo i roto o Ngāti Kahungunu, koia e;

  • Ārahi ana i ngā kaupapa tāpua reo Māori i roto i te hapū me te marae.

  • E kaha nei ki te ārahi i ngā kaupapa whakawhanake reo mō te painga o te hapū me te marae.

  • E tino manawanui nei ki te kaupapa o te whakarauora i te reo Māori.                                 

 

9. Te Kahukura o Te Reo (Wahine) - Kani Te Ua Te Rito Hakiwai

Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te Kahukura o te reo, o roto mai i Ngāti Kahungunu.

 

10. Te Āwhiorangi o Te Reo (Tāne) - Lee Grant Smith

Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te Āwhiorangi o te reo, o roto mai i Ngāti Kahungunu.         

  

HE KUPU WHAKAMĀRAMA

Ko te hui tuku tohu a Ngāti Kahungunu hai whakamānawa i te reo Māori tēnei e whakanui nei i te whakarauoratanga o te reo Māori o roto mai i Ngāti Kahungunu. E whakanui ana rā ngā whakaeminga tohu nei i te manawatītī o ngā Rāngai Mātauranga, ngā Rōpū Mātauranga, o ngā Kaiwhakaako Reo Māori, Kaiwhakaako Auraki, o ngā Pakihi, ngā Rōpū Hapori, o ngā Tautōhito o te reo, o Tūnohunohu mā, o ngā Marae, o Rangatahi mā me ngā Ringa Toi Maori e whakapau kaha nei ki te hāpai, ki te whakarauora i te reo Māori o roto i te rohe whānui o Ngāti Kahungunu, me te reo hoki o ngā mea o Ngāti Kahungunu e noho mai rā i waho atu o te rohe.

 

bottom of page